Oglas

"alergija 21. stoljeća"

16-godišnjak preminuo nakon kobasica: Prva osoba na svijetu koja je umrla od ove bolesti

author
N1 Info
27. velj. 2026. 09:03
kobasica - pixabay
Pixabay / Pixabay/ilustracija

Mrtvozornica je utvrdila da je smrt Jeremyja Webba 2022. uzrokovana alergijom na meso sisavaca – jednim od samo dva poznata slučaja u svijetu, pri čemu je drugi smrtni ishod zabilježen u SAD-u 2024.

Oglas

Jedne lipanjske večeri 2022. godine 16-godišnji Jeremy Webb kampirao je s prijateljima na Središnjoj obali Novog Južnog Walesa, sjeverno od Sydneya, kada je povratio nakon što je pojeo goveđe kobasice, piše Guardian.

Boreći se za dah, tinejdžer je otrčao iz kampa i pokucao na prozor obližnjeg kampera te zamolio prisutne da pozovu hitnu pomoć. Potom se srušio. Njegovi prijatelji pružali su mu kardiopulmonalnu reanimaciju do dolaska hitne pomoći u 23.26 sati. U bolnici je proglašen mrtvim nešto više od sat vremena kasnije.

Jeremyjeva smrt isprva je pripisana astmi. No mrtvozorničkom istragom sada je utvrđeno da je akutni napadaj astme izazvala alergijska reakcija na meso – potaknuta ugrizom krpelja.

To je prvi dokumentirani smrtni slučaj alergije na meso sisavaca u Australiji.

Profesorica Sheryl van Nunen, klinička imunologinja i alergologinja pri Nacionalnom centru izvrsnosti za alergije, izjavila je da zna za samo još jedan takav slučaj u svijetu – 47-godišnjeg pilota iz New Jerseyja koji je preminuo 2024. godine.

„Jeremy je bio prvi u svijetu”, rekla je Van Nunen za Guardian Australia.

Istraga je uslijedila nakon dugotrajnog zalaganja Jeremyjevih roditelja, koji su željeli podići svijest javnosti o tom problemu. U zaključcima objavljenima u četvrtak zamjenica državne mrtvozornice Novog Južnog Walesa Carmel Forbes navela je da je „Jeremy preminuo od anafilaksije uzrokovane alergijom na meso sisavaca nakon ugriza krpelja, što je dovelo do akutnog pogoršanja astme”.

Van Nunen je prva utvrdila povezanost između ugriza krpelja i razvoja alergije na meso sisavaca – povezanost koju su kasnije potvrdili istraživači na svih šest kontinenata na kojima se pojavljuju krpelji.

Alergen povezan s reakcijama, alfa-gal, molekula je šećera prisutna u slini i probavnom sustavu krpelja, kao i u mnogim sisavcima, uključujući govedinu, janjetinu, svinjetinu, kozletinu, meso klokana i divljač.

„Ovo je alergija 21. stoljeća”, rekla je Van Nunen, ističući da je u porastu zbog ekoloških promjena.

Nakon dva ili više ugriza krpelja, kod jedne od dvije osobe organizam stvara protutijela na alfa-gal. Kada osoba pojede meso, alfa-gal se oslobađa i pokreće alergijsku reakciju.

Simptomi se javljaju tri do šest sati nakon konzumacije mesa, jer je toliko vremena potrebno da se hrana probavi i da se alfa-gal oslobodi, objasnila je Van Nunen.

Simptomi mogu varirati od probavnih tegoba do osipa, oticanja i anafilaksije.

Najčešći su simptomi slični sindromu iritabilnog crijeva, a Australsko-azijsko društvo za kliničku imunologiju i alergologiju preporučuje da se osobe koje žive u područjima s krpeljima i imaju učestale probavne smetnje testiraju na alergiju na alfa-gal.

Alergija se može potaknuti i proizvodima životinjskog podrijetla poput mlijeka i želatine.

Vrsta konzumiranog mesnog proizvoda također može utjecati na težinu reakcije, navodi se u izvješću mrtvozornice.

„Alfa-gal je prisutan u većim koncentracijama u iznutricama, pa obrok koji ih sadrži, poput kobasica u crijevima sisavaca, može izazvati težu reakciju.”

Jeremy je doživio više ugriza krpelja nakon što se njegova obitelj preselila na veliko zemljište okruženo gustom šumom na Središnjoj obali Novog Južnog Walesa, stoji u izvješću.

Kada je oko desete godine počeo imati reakcije na crveno meso, obitelj je posumnjala na alergiju na meso sisavaca uzrokovanu ugrizima krpelja.

Međutim, „Jeremy, njegova obitelj i njegov liječnik opće prakse nisu bili svjesni da njegova alergija može nositi rizik od po život opasne anafilaksije”, navodi se u izvješću.

Spominju se i prethodne epizode bolesti, uključujući slučaj kada je kolima hitne pomoći prevezen u bolnicu s teškim respiratornim poteškoćama, što je dijagnosticirano kao napadaj astme. (Jeremy je cijeli život bolovao od astme.)

No u otpusnom pismu nije bila navedena anafilaksija kao moguća dijagnoza – „propuštena prilika”, rekla je Van Nunen, s obzirom na obilježja koja nisu bila tipična za astmu, ali su bila u skladu s anafilaksijom – osobito nagao i težak početak simptoma, potreba za višestrukim dozama adrenalina te pozitivna reakcija na njega.

Van Nunen, koja je izradila stručno izvješće, naglasila je da je astma također čimbenik rizika za smrt od anafilaksije izazvane alergijom na hranu – pri čemu 85 % smrtnih slučajeva od alergije na hranu uključuje anafilaksiju koja potiče napadaj astme.

Jeremyjeva majka, dr. Myfanwy Webb, izjavila je pred sudom da svakodnevno osjeća bol zbog gubitka svog „dobrog i brižnog sina”, koji je volio borilačke vještine te popravljati računala i motore.

Obitelj se prisjetila kako su zapušteni motori – od kosilica do jet-skija – zahvaljujući Jeremyju prelazili „od tišine do krkljanja pa do ravnomjernog brujanja”.

„Trojica njegovih prijatelja tetovirala su se u spomen na Jeremyja”, navodi se u izvješću.

Najvažnija strategija jest spriječiti ugriz krpelja, rekla je Van Nunen. Ako do ugriza ipak dođe, preporučuje pravilno uklanjanje krpelja te savjetovanje s internetskom stranicom Tick Anaphylaxis and Mammalian Meat Allergy Resources (Tiara).

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama